U petak, 4. 6. 2020. godine JU OŠ „Aneks“ posjetio je fra Ivan Nujić, direktor Franjevačke klasične gimnazije Visoko.
Već od svoga osnivanja 1900. godine Franjevačka klasična gimnazija Visoko otvorena je i vanjskim đacima, te su uz katolike gimnaziju pohađali i pohađaju i đaci muslimanske, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti I ostali. Moto škole je “otvorenost svima i uvijek”.
Franjevačka klasična gimnazija Visoko, jedina je klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini, te je kroz cijelo svoje djelovanje jedna od najprestižnijih gimnazija kod nas. U Školi se obavlja odgojno-obrazovna djelatnost po važećim nastavnim planovima i programu Zeničko-dobojskog kantona.
Samostan odnosno Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, bogati su vrijednim umjetničkim sadržajima, između ostalih posjeduju bogatu zbirku likovne umjetnosti. Pored vrijednih djela starih majstora, posjeduju veliku zbirku moderne umjetnosti. Zastupljeno je oko pedesetak umjetnika srednje i mlađe generacije s blizu sedamdeset djela. U galerijskoj postavi zastupljene su neke od karakterističnih orijentacija novije umjetnosti, ali i djela umjetnika koji imaju zasebne razvojne putove. Između ostalih svojim su djelima predstavljeni: Šohaj, Seder, Pivac, Bifel, Ismet i Ismar Mujezinović, Berber, Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, Likar, Lovrenčić, Mišević, Keser i dr. Uz galerijsku zbirku, također se u zajedničkim prostorijama samostana nalazi više umjetničkih djela, koja ukrašavaju te prostore. U dvorištu se nalazi brončani kip Sv. Franje od A. Starčevića i poprsje fra G. Martića od Ivana Meštrovića.
U samostanu u Visokom nalazi se i relativno bogat lapidarij. Zbirka je nastala između dvaju svjetskih ratova. Godine 1973. započeo je rad na njezinu sređivanju, a 1975. je svečano otvorena. Zbirka ilustrira različite epohe: neolit, brončano i željezno doba, doba Ilira i Rimljana, te razdoblje srednjovjekovne Bosne na tlu Visokog i njegove okolice. Predhistorijska razdoblja zastupljena su oružjem, oruđem i keramikom. Od ilirskih spomenika ističe se Batonova ploča, te dva nadgrobna spomenika. Rimsko doba ilustriraju žrtvenik Jupiteru, reljef Venere i Mitre, torzo dječaka, dva nadgrobna spomenika, te kovinski ukrasni predmeti. Srednjovjekovna je Bosna predstavljena oružjem, crkvenim posuđem, pečatima (među kojima je i pečat bana Stjepana Kotromanića), te kamenim spomenicima.
Godine 1975. otvorena je i etnografska zbirka. Ona je, kao i lapidarij, postavljena pod nadzorom stručnjaka, a zbog nevelikog prostora ograničena je na područje Visokog: narodne nošnje iz Kraljeve Sutjeske i Vareša, te predmeti iz majdana u Oćeviji.
Posebnu vrijednost i dragocjenost samostana (gimnazije) predstavlja biblioteka. Osnovana je krajem osamdesetih godina 19. stoljeća. Biblioteka danas broji preko 60 000 jedinica, a između ostalog, posjeduje vrlo vrijedna enciklopedijska i leksikografska izdanja. U njoj se čuvaju brojni naslovi periodike od 19. stoljeća pa do danas.
Direktor JU OŠ “Aneks” Omer Begović, u saradnji sa knjižnicom Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sarajevo, uručio je fra Ivanu Nujiću, direktoru Franjevačke klasične gimnazije Visoko, vrijednu donaciju za njihovu biblioteku, dok je biblioteka JU OŠ “Aneks” Sarajevo na dar dobila deset primjeraka vrijednog izdanja izabrane poezije Miljenka Jergovića.
Tom prilikom dogovarana je saradnja između Franjevačke klasične gimnazije Visoko i JU OŠ „Aneks“ Sarajevo, kako bi naši učenici dobili priliku upoznati se sa historijom Bosne i Hercegovine, umjetničkim, historijskim, etnografskim i naučnim bogatstvom koje posjeduje Franjevački samostan Visoko i Franjevačka klasična gimnazija Visoko.
Ova saradnja je značajna i zbog međusobnog upoznavanja različitih segmenata bosnasko-hercegovačke kulture, te razvijanja kulture suživota, uvažavanja i tolerancije koji predstavljaju sam temelj Bosne i Hercegovine kroz stoljeća.
